PRAVNI ZAPISI • Godina X • br. 2 • str. 358-381

ORDOLIBERALNA ARTIKULACIJA ODNOSA IZMEĐU PRAVA I EKONOMIJE

Jezik rada: Engleski

Prof. dr Alpar Lošonc
Redovni profesor, Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu
e-mail: alpar@uns.ac.rs

Prof. dr Sonja Bunčić
Redovna profesorka, Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu
e-mail: sonja.buncic@gmail.com

Prof. dr Andrea Ivanišević
Vanredna profesorka, Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu
e-mail: andrei@uns.ac.rs

.

Pravni zapisi, br. 2/2019, str. 358-381

Originalni naučni članak

DOI: 10.5937/pravzap0-23830

KLJUČNE REČI
ordoliberalizam, pravo i ekonomika, kriza, konstitucionalizacija, ekonomizacija

APSTRAKT
Poslednjih decenija pojavile su se različite teorije koje su se odnosile na vezu između prava i ekonomije. Uglavnom su iznikle na anglosaksonskom tlu. Međutim, ne treba zaboraviti na činjenicu da je nemački ordoliberalizam već formirao određenu i markantnu vezu povodom pomenutog odnosa. Shodno tome, može se reći da je ordoliberalizam izvesna vrsta rodonačelnika u pogledu tretiranja odnosa prava i ekonomije. Ordoliberalizam spaja intenciju u odnosu na rekonstrukciju liberalizma i rehabilitaciju pojma „ordo” koji dobija široko tumačenje u okvirima ordoliberalizma. Rad, koji sledi ordoliberalnu konceptualizaciju na pravnom terenu, sastoji se iz tri dela. Prvi deo se odnosi na kratko opisivanje nastanka ordoliberalizma i na prezentaciju razloga uticaja ordoliberalizma na današnju evropsku samotematizaciju. Ordoliberali polaze od krizne retorike u vajmarskom periodu Nemačke i na osnovu toga izgrađuju teoriju koja će postati relevantna posle II svetskog rata u Nemačkoj i u sklopovima Evropske unije. Drugi deo pokušava da pokaže da je pravo shvaćeno kao konstitutivna orijentacija u odnosu na „ordo“, ključna tačka ordoliberalnog projekta, te objašnjava smisao ekonomskog konstitucionalizma. Treći deo analizira značaj konkurencije u pogledu kreiranja „order“ i postavlja pitanje kako se ordoliberalizam ophodi prema vezi prava i ekonomije posebno u domenu prava konkurencije. U istom delu se istražuje pitanje odbrane identiteta ordoliberalizma u kontekstu sveopšte pravne i ekonomske dinamike.